Te žice u našem mozgu…

Večina ljudi ili skoro pa svi ljudi živimo ubrzanim ritmom života, uskraćeni kontakta sa prirodom, osiromašeni od maštanja i razgovora, pričanja o nepoznatim nam stvarima, sanjarjenja.

Neprestani pritisak problema ili potrošačkog ponašanja, čini da se oslanjamo pretežno na  misli koje proizlaze iz analitičkog uma i poistovječujemo sebe sa svojim Egom.

Ego ili pretjeran doživljaj osobnosti, nije ništa drugo nego sistem obrane od podražaja iz okoline; učvršćavajući svoj Ego adekvatnim stavovima i ponašanjima stvaramo mentalnu strukturu svoje osobnosti, koja je precizno definirana u prostoru i vremenu. Ta struktura je kruta, racionalna jer služi kao obrana od strahova i nesigurnosti. No ti su strahovi većinom psihološke prirode što znači da su fiktivni, ugroza u stvari ne postoji već samo u našim mislima.

Zašto um, koji je u stvari “mašina” neprestano stvara nove misli koje onda stvaraju fiktivnu opasnost i zatim “gradi” strukturu ega da bi se zaštitio?

Problem je što postoji i druga dimenzija nas, našeg bića, koja je suptilnije prirode i koja nije vezana za strukturu – obranu od strahova, već je bezvremenska. Ta dimenzija pokušava doći do izražaja ali kroz tu rigidnu strukturu uma ne može. Um doživljava i tu dimenziju kao ugrozu za svoju strukturu, jer je ne može analizirati, ne može je svrstati u nekakav logički poredak misli. No upravo taj otpor uma, na suptilniju dimenziju koja se želi izraziti, stvara u nama veliki osjećaj tuge, pritiska, anksioznosti.

Zato je vrlo bitno da čovjek koji želi razvijati sebe i postići bolju kvalitetu življenja, uzme u obzir prirodu mehanizma nazvan um te polako nauči kako razlikovati između obrambene strukture misli i svog suptilnog svijeta. Ravnoteža između ta dva svijeta donosi unutaranji mir i otvara snažne potencijale u svakoj osobi.

Um i mozak potrebno je njegovati baš kao i tijelo i psihu. Najnovije studije pokazuju gdje leži pravi potencijal čovjekova razvoja, a to je u poznavanju vlastitih procesa uma i u saznanju kako održati mozak vitalan.

Prakticiranje osvještavanja pogoduje razvoju i dinamici našeg uma a i mozga opčenito….o mozgu treba brinuti upravo kao i o prehrani, odmaranju, opuštanju….mozak upravlja unutarnjim organima i cijelim organizmom. Njegovan um omogućava nam dublje shvaćanje života a to je najača resursa koju imamo za očuvanje zdravlja i kvalitete življenja.

“Dopustite umu da luta…neuroznanstvenici poručuju da ono što je pogodno za naš mozak, je upravo kada osvjestimo da smo “mentalno zalutali” i potom svjesnost vratimo, sa ljubavlju i pažnjom, u proces promatranja tj u sadašnji trenutak.”

– neuroni mogu biti istrenirani kako bi prevazišli negativno razmišljanje; mozak je programiran na negativno razmišljanje (tako smo vjerovatno mogli preživjeti u đungli), pa je tako na nama da presložimo žice ili neurone putem promjene u ponašanju i načinu življenja te fokusirajući se na “pozitivno”.

Neuropsyholog Dr. Rick Hanson

Kreativan mozak: povećana količina seretonina, optimalno i skladno funkcionirajne svih djelova mozga, potpuni energetski input u neuronima

Brain

 

Let your mind wander.
“The beneficial brain changes seen in the neuroscience research on mindfulness are thought to be promoted in large part by the act of noticing that your mind has wandered, and then non-judgmentally – lovingly [and] gently— bringing it back,” she said.

– a method neuropsychologist Dr. Rick Hanson believes can be achieved by “training neurons to overcome a negativity bias”. The basic idea is that our brains are wired to focus on the negative (a trait that may have helped us survive in the wild), so it’s down to us to re-wire our neurons through behavior changes and ‘focusing on the good’.
Read more at http://thedailybanter.com/2013/10/the-morning-banter-build-a-happy-brain-drone-victim-comes-to-congress-chris-brown-released/#k2coqskU3Yq0bdhI.99

http://psychcentral.com/blog/archives/2012/06/09/7-easy-ways-to-be-mindful-every-day/

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *